Ako vas muči vaginalna suhoća, možda vam nedostaju ova četiri vitamina

Suhoća rodnice je bolno stanje koje se često povezuje s menopauzom. Iako postoji mnogo načina da pronađete olakšanje, trebali biste imati na umu i vitamine koji vam mogu pomoći kod ovog problema.

Suhoća vagine odnosi se na nelagodu, bol tijekom seksa, peckanje, svrbež ili čak krvarenje nakon seksa zbog pucanja vaginalnog tkiva. To je bolno stanje koje također povećava osjetljivost na infekcije. Sve to ne utječe samo na seksualno zadovoljstvo, intimnost ili odnose. Ukupna kvaliteta života biva pogođena, prenosi ordinacija.hr

Iako mnoge žene koriste ulja i lijekove kako bi pronašli olakšanje, kod suhoće vagine uvelike mogu pomoći i određeni vitamini.

Suhoća rodnice je stanje koje karakterizira nedovoljna lubrikacija u vaginalnom području, kaže opstetričar i ginekolog dr. Suhasini Inamdar.

Ovo su neki od uobičajenih uzroka suhoće vagine:

Hormonalne fluktuacije tijekom menopauze i poroda
Lijekovi i medicinski tretmani
Stres ili tjeskoba
Autoimuna stanja (Sjögrenov sindrom)
Alergije i iritansi (vaginalni tuševi i parfemi)
Smanjene razine estrogena
Uklanjanje jajnika
Koji su vitamini važni za suhoću vagine?
Vitamin D
Vitamin D je poznat za jačanje kostiju, ali ima i zaštitne učinke na vaginalnu atrofiju kod žena u postmenopauzi, prema studiji objavljenoj u Iranian Journal of Nursing and Midwifery Research.

10 najzanimljivijih i najčudnijih činjenica o medicini u koje nećete moći povjerovati

1. Operacija na sebi

1961. godine, ruski hirurg Leonid Rogozov dijagnosticirao je sebi akutnu upalu slijepog crijeva dok je bio na Antarktiku kao dio ekspedicije. Nemajući drugih opcija, sam je izveo operaciju na sebi koja je trajala više od 2 sata.

2. Malarija kao lijek za sifilis

Ranije se malarija koristila za liječenje sifilisa. Doktor Wagner von Jauregg ubrizgavao je krv zaraženu malarijom pacijentima, izazivajući izuzetno visoku temperaturu koja bi na kraju ubila bolest. Jauregg je dobio Nobelovu nagradu za ovaj tretman, a koristio se sve dok nije razvijen penicilin.

3. Alzheimerova bolest ne utječe na emocionalno pamćenje

Alzheimerova bolest ne utječe na emocionalno pamćenje jednako snažno kao na informacijsko pamćenje. Kao rezultat toga, pacijent s Alzheimerovom bolešću može brzo zaboraviti loše vijesti, ali ostaje tužan i ne razumije zašto.

4. Čudna bolest autoamputacije

Postoji čudna bolest nazvana ainhum, poznata i kao spontana daktiloliza, kada se prst na nozi osobe slučajno odvaja od boli zbog dvostrane spontane autoamputacije tijekom nekoliko godina ili mjeseci. Liječnici nemaju jasno razumijevanje zašto se amputacija događa, a lijeka nema.

5. Kravlja tuberkuloza bolja od hemoterapije

Za liječenje raka mokraćnog mjehura, ubrizgavaju se bakterije kravlje tuberkuloze u mokraćni kanal. Imunološka reakcija uništava tumorske ćelije, a liječenje se pokazalo efikasnijim od hemoterapije.

6. Bolest koja uzrokuje alergiju na vodu

Većina nas se tušira i pliva u bazenima ne razmišljajući o tome. No, kod ljudi s akvagenom urtikarijom, slučajan dodir s vodom uzrokuje alergijsku reakciju. Ova rijetka bolest dijagnosticirana je samo kod 31 osobe, a većina njih su žene. Oboljeli često uzimaju kupke s sodom bikarbonom i prekrivaju svoje tijelo kremama kako bi se nosili s bolešću.

7. Gubitak svijesti pri mokrenju

Nećete vjerovati, ali se kod nekih ljudi dešava pojava privremenog gubitka svijesti tijekom mokrenja. Gubitak svijesti traje kratko. Bolesnici ponekad mogu izgubiti svijest zbog kašljanja, defekacije ili povraćanja. Obično se ovo stanje javlja kod muškaraca.

8. Sindrom stalne seksualne uzbuđenosti

Nakon što je čovjek iz Wisconsina Dale Decker imao iščašenje pršljena, počeo je doživljavati do 100 orgazama svaki dan zbog rijetkog stanja nazvanog sindrom stalne seksualne uzbuđenosti.

9. Hiperthymesia: ljudi sa ovom dijagnozom nikada ništa ne zaboravljaju

Jill Price ima rijedak poremećaj poznat kao hiperthymesia. Nema sposobnost zaboravljanja bilo čega. Od četrnaeste godine mogla se sjetiti svakog detalja svog svakodnevnog života. Iako biste mogli pomisliti da je to supermoć, rekla je da je njen um stalno preplavljen živopisnim sjećanjima, neka od kojih bi radije zaboravila.

10. Kratak osjećaj oštre boli, ali smrtonosan!

1847. godine britanski hirurg Robert Liston izveo je amputaciju noge za manje od 28 sekundi (prema nekim svjedocima za 2,5 minute), tako brzo da je slučajno amputirao prste svojeg asistenta. Brzina je tada imala ogromnu važnost, budući da nije bilo anestetika. Kasnije su pacijent i asistent umrli od sepse (tada je to bilo uobičajeno, jer još nisu znali za ulogu mikroba u razvoju bolničke gangrene), a jedan od gledatelja je, kako se navodi, preminuo od šoka, što je dovelo do jedine poznate medicinske procedure s 300-postotnom smrtnošću.

Rani simptomi Multiple Skleroze

Iako još uvijek ne postoji lijek za multiplu sklerozu, rana dijagnoza bolesti omogućuje pravovremeno uvođenje odgovarajuće terapije kako bi se odgodilo napredovanje bolesti. Dakle, zbog kojih bolesti trebamo biti posebno zabrinuti?

Rana dijagnoza

U svijetu od multiple skleroze boluje čak 2,3 miliona ljudi. Bolest najčešće pogađa mlade ljude, između 20 i 30 godina, potpuno mijenjajući njihove živote. MS je autoimuna bolest koja je progresivna i može dovesti do ozbiljnog invaliditeta. U ovoj bolesti stanice koje bi nas trebale štititi od infekcija uzrokovanih, primjerice, virusima, griješe i uništavaju mijelinske ovojnice živaca. Zato je važno rano dijagnosticirati multiplu sklerozu i započeti odgovarajuću terapiju kada oštećenje stanica još nije tako veliko. Rana dijagnoza i početak liječenja usporit će napredovanje bolesti.

Simptomi

Jedan od najranijih simptoma MS-a su poremećaji vida koji su posljedica retrobulbarnog optičkog neuritisa i promjena koje se događaju na vidnom živcu. Očituju se mutnim i zamućenim vidom, pa čak i naglim gubitkom vida ili sljepoćom oka. Simptomi se mogu pojaviti iznenada, ponavljati ili pogoršavati tokom nekoliko dana. Bolesnici se tada žale na bolove u očnoj jabučici, slika postaje blijeda i manje svijetla. Često je praćen dvoslikom, gubitkom kontrasta i poremećajima raspoznavanja boja. Ako se lijekovi uvedu dovoljno rano, postoji šansa da se sačuva vid.

Jaki grčevi mišića i vrtoglavica

Također ne smijete zanemariti osjećaj kronične slabosti, bolove ili grčeve mišića, koji su najčešći simptomi ranog stadija bolesti. Ponavljajući i bolni osjećaji ukočenosti i grčenja mišića su uznemirujući, a bolovi se obično javljaju u nogama. Također se pojavljuju umor i slabost. Neki pacijenti navode vrtoglavicu i probleme s održavanjem ravnoteže kao prve simptome.

Čak 80% pacijenata žali se na ozbiljne probleme s mjehurom. Osobe s multiplom sklerozom imaju jaku potrebu za čestim mokrenjem i nagon za mokrenjem. Bolest prati i nevoljna i nesvjesna urinarna inkontinencija.

Jedan od ranih simptoma MS-a su i kognitivni poremećaji, česti su problemi s pamćenjem i koncentracijom, a tu su i poremećaji raspoloženja – od razdražljivosti do euforije, kao i žestoki napadi plača i smijeha.

Dijagnostika je važna

Mnogi pacijenti također imaju druge simptome ovisno o tome gdje je u živčanom sistemu došlo do oštećenja. MS može napasti bilo koji dio tijela i bilo koji živac. Stoga postoje pacijenti koji kao prvi simptom mogu navesti oštećenje sluha, epileptični napadaj, grčeve ili drhtanje ruku, poremećaje govora, padanje predmeta iz ruku i pogoršanje rukopisa.

Dijagnostika se sastoji od temeljitog neurološkog pregleda koji pokazuje koji su dijelovi živčanog sistema zahvaćeni. Lumbalnu punkciju nije potrebno raditi u svim slučajevima, čega se pacijenti još uvijek nepotrebno boje – napredak tehnike je toliki da su komplikacije izuzetno rijetke i blage. No, potrebno je napraviti MR glave, a ovisno o dijelu u kojem neurolog sumnja na promjene, i odgovarajućeg dijela kičme. MRI najbolje pokazuje promjene u živčanom sistemu, čak i one koje ne uzrokuju neurološke simptome. Pregledava se i očna pozadina te se rade dodatne pretrage poput testova evociranog potencijala.

Usporavanje progresije bolesti i poboljšanje kvalitete života pacijenata

Najnoviji tretmani za multiplu sklerozu (MS) fokusiraju se na smanjenje učestalosti i težine relapsa, usporavanje progresije bolesti i poboljšanje kvalitete života pacijenata. Evo pregleda nekih od najnovijih i najperspektivnijih tretmana:

1. DMT (Disease-Modifying Therapies) – Terapije koje mijenjaju tok bolesti
Ovi lijekovi su ključni u kontroli MS-a i spadaju u najnaprednije tretmane. Djeluju na smanjenje upale i oštećenja živčanog sustava.

  • Ocrelizumab (Ocrevus):

Prvi lijek odobren za primarnu progresivnu multiplu sklerozu (PPMS) i relaps-remitentnu MS (RRMS).

Djeluje tako što cilja B-stanice, koje igraju ulogu u autoimunom napadu na živčani sustav.

Daje se kao infuzija svakih 6 mjeseci.

  • Ofatumumab (Kesimpta):

Noviji lijek koji također cilja B-stanice, ali se daje kao subkutana injekcija (ispod kože) jednom mjesečno.

Pogodan za pacijente koji preferiraju samostalno liječenje.

  • Siponimod (Mayzent):

Odobren za sekundarno progresivnu MS (SPMS) i RRMS.

Djeluje tako što sprečava imunološke stanice da napadaju živčani sustav.

Uzima se oralno.

  • Cladribine (Mavenclad):

Oralni lijek koji se daje u kratkim ciklusima (2 tjedna godišnje).

Smanjuje aktivnost imunoloških stanica koje uzrokuju oštećenje.

2. Rekonstitucija imunološkog sustava (HSCT – Hematopoetske matične stanice)
Ova terapija uključuje intenzivnu kemoterapiju praćenu transplantacijom matičnih stanica kako bi se “resetirao” imunološki sustav.

Koristi se za agresivne oblike MS-a kod pacijenata koji nisu reagirali na druge tretmane.

Rezultati su obećavajući, ali postupak ima visok rizik i nije prikladan za sve pacijente.

3. Novi oralni lijekovi
Ponesimod (Ponvory):

Odobren za RRMS, djeluje tako što zadržava imunološke stanice u limfnim čvorovima, sprečavajući ih da napadaju živčani sustav.

Uzima se jednom dnevno.

Diroksimel fumarat (Vumerity):

Sličan lijeku dimethyl fumarat (Tecfidera), ali s manje gastrointestinalnih nuspojava.

Koristi se za RRMS.

4. Simbiotici i probiotici
Istraživanja pokazuju da mikrobiom crijeva može igrati ulogu u MS-u. Simbiotici i probiotici se istražuju kao dopunski tretmani za modulaciju imunološkog odgovora.

5. Personalizirana medicina
Napredak u genetskim i imunološkim istraživanjima omogućuje personalizirane pristupe liječenju, gdje se terapije biraju na temelju specifičnih karakteristika bolesti kod pojedinca.

6. Eksperimentalni tretmani i istraživanja
BTK inhibitori (npr. evobrutinib):

Istražuju se kao potencijalni tretmani za smanjenje upale u središnjem živčanom sustavu.

Stem cell terapija:

Istražuje se korištenje matičnih stanica za popravak oštećenja uzrokovanih MS-om.

mTOR inhibitori:

Ciljaju stanične procese koji mogu doprinijeti oštećenju živčanog sustava.

7. Simbioza rehabilitacije i farmakoterapije
Fizikalna terapija, kognitivna rehabilitacija i psihološka podrška ostaju ključni dijelovi liječenja MS-a, uz najnovije farmakološke tretmane.

Napredak u liječenju MS-a uključuje sve personaliziranije i ciljanije pristupe, s fokusom na zaustavljanje progresije bolesti i poboljšanje kvalitete života. Ako imate MS, važno je redovito komunicirati s neurolozom kako biste pratili najnovije opcije liječenja koje bi mogle biti prikladne za vas.

Multipla skleroza – koliko dugo živim s ovom bolešću?

Pacijent kojem je dijagnosticirana multipla skleroza može doživjeti veliki stres i neizvjesnost. MS je prilično misteriozna bolest. Uzroci ove bolesti nisu definitivno poznati, pa pacijent od liječnika neće dobiti odgovor zašto je obolio?

Nemoguće je predvidjeti razvoj MS-a, pa pacijent neće znati u kakvom će stanju biti za nekoliko godina? Osim toga, kod nekih je ljudi dijagnostika komplikovana i dugotrajna, jer osnovne pretrage ne omogućuju uvijek postavljanje određene dijagnoze.

Vrhunac oboljevanja od multiple skleroze je između 20. i 40. godine života. Vrijeme je profesionalnog usavršavanja, planova za osnivanje porodice i djece te ostvarenje snova. I odjednom u svojim planovima morate uzeti u obzir i ovog vrlo neželjenog gosta – multiplu sklerozu. Koliko dugo živite s ovom bolešću pitanje je koje se prirodno nameće u glavama pacijenata koji su zabrinuti za svoju budućnost.

Multipla skleroza – šta je to?

MS (sclerosis multiplex) je hronična i neizlječiva bolest središnjeg živčanog sistema. U svom toku imunološki sistem ne funkcioniše ispravno. Kod zdrave osobe imunološki sistem je odgovoran za odbranu tijela od bakterija i virusa. Kada se otkrije patogen, ovaj sistem se mobilizira i bori protiv infekcije koja je štetna za ljude. Međutim, kod multiple skleroze, iz nepoznatih razloga, imunološki sistem netačno identificira ovojnice živaca u mozgu kao strano tijelo i napada ih. Kao rezultat, živčana ovojnica (mijelin) je oštećena. To remeti pravilno provođenje živčanih impulsa, a pacijent može doživjeti niz negativnih simptoma.

MS je autoimuna bolest, tj. ona u kojoj tijelo napada samo sebe. Važnu ulogu u njegovom razvoju ima i imunološki aspekt jer je neispravan rad imunološkog sistem temelj za napad stanica na ovojnice živaca u mozgu i leđnoj moždini.

Simptomi multiple skleroze

Kod multiple skleroze oštećenje mozga i leđne moždine može nastati bilo gdje. Zbog toga se kaže da je MS raširen. Također može uzrokovati vrlo širok raspon simptoma jer su oštećene ovojnice živaca odgovorne za bilo koju tjelesnu funkciju. Dakle, MS ima mnogo lica i svaki pacijent može patiti od ove bolesti na potpuno drugačiji način.

U ranoj fazi multiple skleroze simptome je lako promašiti jer su nespecifični, odnosno mogu se pripisati nekoj drugoj bezazlenoj bolesti ili biti povezani s načinom života. Mogu se javiti lagani trnci, obično u donjim udovima, ali i u rukama. Obično odu sami i onda se vrate. Pacijenti se žale na čudan osjećaj da im “mravi gmižu” po tijelu.

Javlja se ukočenost vrata i grčevi u donjim ekstremitetima. Pacijenti također doživljavaju kronični umor koji je nesrazmjeran aktivnosti koju obavljaju. Mogu biti razdraženi i pretjerano reagirati na emocionalne situacije.

Neki su pacijenti patili od glavobolja i problema s koncentracijom. Rijetki ljudi koji imaju ove simptome čak i pomisle da bi oni mogli biti uzrokovani multiplom sklerozom. Koliko dugo se živi u ovom neznanju? Sve ovisi o individualnom tijeku bolesti. Moguće je da se diskretni simptomi MS-a pojave mnogo godina prije nego što se pojave ozbiljniji problemi, koji tek tada potaknu bolesnika da potraži liječničku pomoć. Postoje i stadiji MS-a u kojima se simptomi razvijaju brže i u kratkom vremenskom razdoblju nježni trnci ili utrnulost postaju intenzivniji.

Multipla skleroza – koliko se živi nakon dijagnoze?

Retrobulbarni optički neuritis može biti nasilna manifestacija multiple skleroze. U oko 30% slučajeva bolest počinje na ovaj način, iako svi retrobulbarni optički neuritis ne ukazuju na multiplu sklerozu. U toku upale očnog živca naglo se pogoršava vid na jednom oku. Može doći do dvostrukog ili zamagljenog vida i može doći do poremećaja u prepoznavanju crvene i zelene boje. Pacijent tada odlazi oftalmologu, koji, međutim, pregledom očne jabučice ne otkriva nikakve zabrinjavajuće promjene. To se događa jer se proces bolesti odvija izvan očne jabučice, u mozgu. Ovojnice vidnih živaca su razbijene ili oštećene, zbog čega je prijenos vidnih impulsa poremećen. Dijagnoza retrobulbarnog optičkog neuritisa od strane oftalmologa bit će indikacija za neurološki pregled i dubinsku dijagnostiku, najčešće magnetsku rezonanciju.

Neurološki simptomi MS-a mogu se razviti na mnogim drugim razinama. Imajte na umu da ih svaki pacijent može doživjeti različitom učestalošću. Neki ljudi će osjetiti nekoliko simptoma, neki samo jedan. Intenzitet također može varirati.

Postoje problemi s ravnotežom i motoričkom koordinacijom. Bolesnik počinje posrtati, udarati o namještaj, ponekad ne može držati male predmete u rukama ili obavljanje preciznih zadataka postaje otežano ili nemoguće.

Trnci u udovima postaju intenzivniji, ponekad do te mjere da se bolesnik budi noću. Javljaju se grčevi u nogama, ponekad vrlo bolni. Postoji napetost i ukočenost mišića. Ponekad onemogućuju kretanje.

Bolesnici se žale na trajni nedostatak energije i iscrpljenost. Problemi s koncentracijom i pamćenjem postaju sve teži.

Također postoje problemi u mokraćnom sistemu. Manifestiraju se iznenadnim i jakim nagonom za mokrenjem. Funkcija sfinktera može biti poremećena.

Multipla skleroza može uzrokovati niz drugih simptoma jer je oštećenje vodljivosti živaca u mozgu i leđnoj moždini obično široko rasprostranjeno. Stoga je nemoguće predvidjeti ili katalogizirati sve simptome. Svaka abnormalnost uočena u tijelu trebala bi privući pažnju pacijenta i liječnika.

Multipla skleroza i morfologija

Kako se dijagnosticira multipla skleroza? Koliko se živi dok se čeka da se bolest dijagnosticira?

U nekih bolesnika dijagnoza se može postaviti vrlo brzo, osobito ako je prva manifestacija multiple skleroze bio retrobulbarni optički neuritis. To je indikacija za magnetsku rezonancu (MRI). MRI ima vrlo važnu ulogu u dijagnozi jer otkriva prekrivene živce u mozgu i leđnoj moždini koji su karakteristični za MS.

No, ako pacijent posjećuje liječnika opće prakse, ako se sumnja na oštećenje središnjeg živčanog sistema, bit će upućen neurologu. Neurološkim pregledom liječnik može otkriti poremećaje u provođenju živčanih impulsa, odnosno oštećenje mozga ili leđne moždine. Pacijent s takvim simptomima također će biti upućen na pregled magnetskom rezonancom. U fazi neurološkog pregleda ne može se postaviti dijagnoza MS-a. Postoje mnoge druge bolesti koje uzrokuju simptome oštećenja središnjeg živčanog sistema. MRI omogućuje razlikovanje multiple skleroze od mnogih bolesti.

U nekim slučajevima za postavljanje dijagnoze radi se i lumbalna punkcija. Cerebrospinalna tekućina može se pregledati na ovaj način. Ako se otkriju oligoklonalni diskovi ili proteini specifični za mijelin (sklop živaca), dijagnoza je često moguća u kombinaciji s MRI slikom. Oligoklonalni diskovi prisutni su u cerebrospinalnoj tekućini u 98% bolesnika s multiplom sklerozom.

Sljedeći test – vizualni evocirani potencijali – osmišljen je da provjeri koliko se brzo signali iz mozga prenose kao odgovor na vizualne podražaje. U bolesnika s multiplom sklerozom to vrijeme može biti duže.

Nažalost, događa se da rezultati magnetske rezonancije, lumbalne punkcije i vizualnih evociranih potencijala još uvijek nisu konačni. Zatim ide diferencijalna dijagnoza, tj. tražimo druge bolesti koje imaju slične simptome. Pacijent će se testirati na, između ostalog, lajmsku bolest, Devicov sindrom ili sistemski eritematozni lupus.

Multipla skleroza – koliko dugo živite i radite

MS je kronična autoimuna neurološka bolest. Prema današnjim saznanjima, to je i dalje neizlječiva bolest. Međutim, to nije smrtonosna bolest! Pacijent si postavlja mnoga pitanja kada sazna da ima multiplu sklerozu. Koliko dugo živite je najčešće postavljano pitanje.

U međuvremenu, životni vijek pacijenata koji boluju od multiple skleroze sličan je životnom vijeku ljudi koji od nje ne boluju. Prije mnogo godina procijenjeno je da je život oboljelog od MS-a statistički 7 godina kraći. Međutim, od tada je postignut veliki napredak u području dostupnih lijekova koji modificiraju bolest. Osobito u skupini bolesnika s relapsno-remitentnom MS-om, što je najčešći tok bolesti. Lijekovi daju priliku zaustaviti razvoj bolesti i odgoditi potencijalnu invalidnost. Dakle, pacijent ima priliku doživjeti manje i kontrolisano oštećenje zdravlja.

Također treba imati na umu da se smrtnost povezana s multiplom sklerozom odnosi na bolesnike s najtežim oblikom, koji razvijaju komplikacije, primjerice u dišnom sistemu (upala pluća) ili mokraćnom sistemu. Međutim, takve komplikacije se javljaju vrlo rijetko.

Prvi simptomi multiple skleroze

Iako još uvijek ne postoji lijek za multiplu sklerozu, rana dijagnoza bolesti omogućuje pravovremeno uvođenje odgovarajuće terapije kako bi se odgodilo napredovanje bolesti. Dakle, zbog kojih bolesti trebamo biti posebno zabrinuti?

Rana dijagnoza

U svijetu od multiple skleroze boluje čak 2,3 milion ljudi.  Bolest najčešće pogađa mlade ljude, između 20 i 30 godina, potpuno mijenjajući njihove živote. MS je autoimuna bolest koja je progresivna i može dovesti do ozbiljnog invaliditeta. U ovoj bolesti stanice koje bi nas trebale štititi od infekcija uzrokovanih, primjerice, virusima, griješe i uništavaju mijelinske ovojnice živaca. Zato je važno rano dijagnosticirati multiplu sklerozu i započeti odgovarajuću terapiju kada oštećenje stanica još nije tako veliko. Rana dijagnoza i početak liječenja usporit će napredovanje bolesti.

Simptomi

Jedan od najranijih simptoma MS-a su poremećaji vida koji su posljedica retrobulbarnog optičkog neuritisa i promjena koje se događaju na vidnom živcu. Očituju se mutnim i zamućenim vidom, pa čak i naglim gubitkom vida ili sljepoćom oka. Simptomi se mogu pojaviti iznenada, ponavljati ili pogoršavati tokom nekoliko dana. Bolesnici se tada žale na bolove u očnoj jabučici, slika postaje blijeda i manje svijetla. Često je praćen dvoslikom, gubitkom kontrasta i poremećajima raspoznavanja boja. Ako se lijekovi uvedu dovoljno rano, postoji šansa da se sačuva vid.

Jaki grčevi mišića i vrtoglavica

Također ne smijete zanemariti osjećaj kronične slabosti, bolove ili grčeve mišića, koji su najčešći simptomi ranog stadija bolesti. Ponavljajući i bolni osjećaji ukočenosti i grčenja mišića su uznemirujući, a bolovi se obično javljaju u nogama. Također se pojavljuju umor i slabost. Neki pacijenti navode vrtoglavicu i probleme s održavanjem ravnoteže kao prve simptome.

Čak 80% pacijenata žali se na ozbiljne probleme s mjehurom. Osobe s multiplom sklerozom imaju jaku potrebu za čestim mokrenjem i nagon za mokrenjem. Bolest prati i NTM, tj. nevoljna i nesvjesna urinarna inkontinencija.

Jedan od ranih simptoma MS-a su i kognitivni poremećaji, česti su problemi s pamćenjem i koncentracijom, a tu su i poremećaji raspoloženja – od razdražljivosti do euforije, kao i žestoki napadi plača i smijeha.

Dijagnostika je važna

Mnogi pacijenti imaju i druge simptome ovisno o tome gdje je živčani sustav oštećen. MS može napasti bilo koji dio tijela i bilo koji živac. Zato postoje pacijenti koji kao prvi simptom mogu navesti oštećenje sluha, epileptični napadaj, grčeve ili drhtanje ruku, poremećaje govora, padanje predmeta iz ruku i pogoršanje rukopisa.

Dijagnostika se sastoji od temeljitog neurološkog pregleda koji pokazuje koji su dijelovi živčanog sistema zahvaćeni.

Lumbalnu punkciju nije potrebno raditi u svim slučajevima, čega se pacijenti još uvijek nepotrebno boje – napredak tehnike je toliki da su komplikacije izuzetno rijetke i blage.

No, potrebno je napraviti MR glave, a ovisno o dijelu u kojem neurolog sumnja na promjene, i odgovarajućeg dijela kičme.

MRI najbolje pokazuje promjene u živčanom sistemu, čak i one koje ne uzrokuju neurološke simptome. Pregledava se i očna pozadina te se rade dodatne pretrage poput testova evociranog potencijala.

Koji su rani simptomi multiple skleroze?

Problemi s vidom su često jedan od prvih znakova da nešto ne valja, a ostali uključuju:

  • Promjene u hodu
  • Umor
  • Gubitak balansa ili koordinacije
  • Grčevi u mišićima
  • Slabost u mišićima
  • Trnci u rukama i nogama

Koje se komplikacije javljaju?

S vremenom će se simptomi pogoršati, a oni uključuju:

  • Probleme s hodom
  • Gubitak kontrole nad mjehurom i crijevima
  • Poteškoće s pamćenjem
  • Problemi sa seksualnošću

Javlja li se uz multiplu sklerozu i depresija?

  • Depresija je vrlo česta kod ovih pacijenta, ustvari ponekad je u tako uznapredovalom stadiju da osobe moraju potražiti medicinsku intervenciju. Može se raditi o posljedici stresa ili novonastale situacije, ali može biti i uzrokovana samom bolešću. Isto tako, ona može biti posljedica lijekova koje pacijent uzima.

Kada treba nazvati liječnika?

Ako doživite neke od ovih simptoma, vrijeme je da se javite liječniku:

  • Preosjetljivost na toplinu
  • Gubitak ravnoteže
  • Problemi s pamćenjem
  • Trnci u rukama i nogama
  • Promjene u vidu
  • Slabost u rukama i nogama

Multipla skleroza – uzrok, krvna slika, prvi simptomi

Multipla skleroza (MS) je hronično oboljenje centralnog nervnog sistema koja se karakteriše procesom demijelinizacije kičmene moždine i mozga. Ovo znači da Multipla skleroza spada pod demijelinizirajuće bolesti kod kojih je mijelinski omotač neurona oštećen. Proces demijenilizacije podrazumeva gobitak bijele supstance, mijelina koja je sastavni dio nervnog tkiva.

Bolest je vrlo varjabilna, ispoljava se neurološkim simptomima i znacima, i karakterišu je česta pogoršanja, koja ubrzo zatim smenjuju nagla poboljšanja kliničke slike. Nastanak multiple skleroze rezultira problemima različitog stepena, od blage ukočenosti i otežanog hodanja do oslepljenja, piše stetoskop.info

Koliko često se javlja?

Multipla skleroza se može pojaviti u svakom životnom dobu. Bolest se, međutim, obično pojavljuje između 20. i 40. godine života i češća je kod žena nego kod muškaraca. Trenutno u svijetu ima 2.5 miliona ljudi koji boluju od ove bolesti.

Uzrok nastanka multipla skleroze

Mijelin je bela supstanca koja obavija nervno vlakno i formira mijelinsku opnu. Osnovna funkcija ove opne je izolacija i ubrzavanje prijenosa nervnih signala kroz čitav centralni nervni sistem. Destrukcijom mijelinske opne u multiploj sklerozi dolazi do prekida u prenosu nervnih signala, tako da nastaju različite neurološke smetnje. Ukoliko se demijelinizacija odigra na nervnoj mreži koja prenosi poruke između mišića i mozga, tada mogu nastati problemi sa pokretljivošću. Ako se proces demijelinizacije dešava na nervima koji prenose senzorne informacije ka mozgu, multipla skleroza može prozrokovati probleme sa senzornim funkcijama, kao što je vid.

Tačan uzrok nastanka bolesti I dalje nije poznat savremenoj medicini, mada se pretpostavlja da genetski faktor igra važnu ulogu u nastajanju MS-a. Takođe, jedan od mogućih uzročnika je i pad imunog sistema u kombinaciji sa nekim infektivnim agensom. Ipak, većina ljekara zastupa stav da zajedničkim dejstvom navedenih faktora dolazi do nastanka multiple skleroze.

Simptomi se obično javljaju u napadima

Simptomi multiple skleroze ispoljavaju individualno. Ipak postoji određen broj simptoma koji je vrlo karakterističan za većinu bolesnika.

To su sledeći simptomi:

  • slabost,
  • zamor,
  • ukočenost,
  • inkoordinaciju,
  • drhtanje,
  • nejasan govor,
  • depresiju,
  • spazam mišića,
  • probleme sa ravnotežom,
  • vidom,
  • bubrezima i bešikom,
  • seksualnom funkcijom,
  • pamćenjem i misaonim tokom,
  • ili je moguća kompletna paraliza.

Vrlo često se MS javlja u vidu slabog pojedinačnog simptoma, kao što su zamućen vid ili klecanje nogu. Za mnoge ljude sa MS, simptomi se javljaju i nestaju na nepredvidiv način. Dok kod jednih dalji razvoj bolesti ne utiče znatno na njihov način života, kod drugih se javljaju različiti simptomi koji mogu ugroziti njihove fizičke i mentalne sposobnosti, nezavisnost ili život. Tok bolesti je vrlo nepredvidiv i satavljen je od faza smirivanja (bez prisustva simptoma) i faza pogoršanja bolesti.

U početku faze smirivanja mogu trajati godinama, čak i više od 10 god. Kod bolesnika koji imaju česte napade bolesti, pogotovo ako bolest počne u srednjim godinama, tok može biti izrazito ubrzan i u kratkom roku dovesti do razvoja invaliditeta.

Multipla skleroza se najčešće ispoljava u takozvanom povratnom obliku. Kod osobe se javljaju napadi simptoma, koji se zatim kompletno ili parcijalno ublažuju do sledećeg napada. Kod polovine onih koji poseduju ovaj oblik bolesti MS, kasnije će se razviti sekundarni progresivni oblik MS, koji se manifestuje kao progresivno pogoršanje simptoma sa njihovim povremenim slabljenjem.

Manje je čest oblik primarne progresivne MS, koja se javlja kao uporno pogoršavanje stanja osobe sa MS, koje može dovesti do hendikepa, bolnog spazma mišića, urinarne inkotencije, ili eventualno do paralizovanosti. Drugi oblik MS, koji se isto retko javlja je progresivna povratna MS, koja počinje sa upornim pogoršavanjem stanja, a na bliceve je moguće i poboljšanje.

Teško do dijagnoze

Dijagnoza multiple skleroze se postavlja poprilično teško. Lekar pre svega na osnovu kliničke slike i čestih ponovnih javljanja karakterističnih simptoma postavlja dijagnozu. Putem magnetne rezonance mogu se otkriti karakteristične povrede u mozgu, gde se dogodilo ili je u toku zapaljenje. Da bi se dala dijagnoza MS, doktori moraju naći dokaze za najmenje dve povrede na različitim mestima centralnog nervnog sistema. Mada, postoje i slučajevi kada je potvrđena dijagnoza MS, a same povrede nisu vidljive.

Terapija olakšava život, ali izlečenje nije moguće

Multipla skleroza je bolest kod koje ne postoji izlečenje, ali se adekvatnom terapijom otklanjaju simptomi i poboljšava kvalitet života bolesnika. Najčešće se u terapiji koriste kortikosteroidi za sistemsku primjenu (prednizon), koji mogu olakšati simptome između napada bolesti, ali ne utiču na moguću pojavu dugotrajne invalidnosti. Dugotrajna terapija kortikosteroidima rijetko je opravdana, jer može dovesti do brojnih komplikacija kao što su osteoporoza, šećerna bolest i čir.

Vrlo često se primenjuje terapija beta-interferonom koja smanjuje učestalost recidiva.

Ukoliko navedene terapije ne daju rezultate mogu se davati gamaglobulin, jednom mesečno intravenski, koji pomažu u kontroli ponovne pojave bolesti. Mješavina sintetičkih polimera služi kao prevara za imuni sistem i na taj način smanjuje njegove napade na mijelinsku opnu. Nekoliko lijekova može se koristiti za olakšavanje spazma, zamora i problema sa bešikom. Ljudi sa MS često govore da im tretmani u kojima se ne koriste lijekovi, kao što su vježbe i adekvatan odmor, pomažu da svoj život održe aktivnim. Fizička aktivnost i vježbe mogu znatno ojačati oslabljenu muskulaturu i poboljšati koordinaciju.

Začepljenje krvnih žila u nogama

Srce i krvni sudovi su jedinstven sistem koji povezuje ljudsko telo u savršenu funkcionalnu celinu. Mali krvni sudovi dopiru praktično do svake ćelije, a srce pumpa krv koja nosi kiseonik na prvom mestu i sve druge materije koje su potrebne ćeliji. Procenjuje se da ukupno ima oko 200 kilometara krvnih sudova i kroz sve njih u svakom minutu prođe svih 5 litara krvi.

Srce i krvni sudovi su jedinstven sistem koji povezuje ljudsko telo u savršenu funkcionalnu celinu. Mali krvni sudovi dopiru praktično do svake ćelije, a srce pumpa krv koja nosi kiseonik na prvom mestu i sve druge materije koje su potrebne ćeliji. Procenjuje se da ukupno ima oko 200 kilometara krvnih sudova i kroz sve njih u svakom minutu prođe svih 5 litara krvi.

Dnevno, u miru bez fizičkog napora, srce ispumpa oko 8ooo litara krvi. Sada je lakše shvatiti ulogu kardiovaskularnog sistema i koliko je važno da bude zdrav i u funkciji za koju je stvoren. Svaka bolest bilo srca bilo krvnih sudova remeti transportnu funkciju celog sistema, na početku bolesti bez simptoma do potpunog rasula i tromboze krvnih sudova i definitivne smrti ćelije i organa koji mogu biti fatalni za ceo organizam (infarkt mozga i infarkt srca). Bolesti krvnih sudova su na prvom mestu po broju obolelih i na prvom mestu kao uzrok smrtnosti na planetarnom nivou. Opšti tehnološki napredak je promenio kvalitet života i uz modernu medicinu produžio ljudski vek duplo u poslednjih sto godina. Tako je ateroskleroza postala najčešća bolest krvnih sudova vezana za starost i proces starenja.

Bürgerova bolest je jedna od najtežih bolesti krvnih sudova. Ova se bolest suštinski razlikuje od ateroskleroze koja se razvija sporo u starijoj životnoj dobi i napada praktično sve arterijske krvne sudove. Bürgerova bolest napada mlade ljude, brzo se razvija, napada arterije i vene, a često i susedne nerve. Bolest je vrlo teška, a prognoza loša.






Bürgerova bolest krvnih sudova je zapaljenje arterija i vena nepoznatog uzroka. Zahvata pojedine segmente srednje velikih i male krvne sudove nogu, ruku, nerava, retko mozga i srca. Napada mlade muškarce, sve češće i žene, između 20 i 40 godina, uvek pušače. Uzrok je nepoznat, samo se predpostavlja da je uzrok autoimunološki poremećaj, nasleđe i „alergija“ na nikotin. Bolest prolazi kroz nekoliko zapaljenskih faza. Počinje infiltracijom belih krvnih ćelija u sve slojeve zida krvnog suda, zatim nastaje tromboza i potpuno zatvaranje lumena krvnog suda, prestanak protoka krvi i dopreme kiseonika zbog čega tkivo pati i na kraju umire. Klinička slika se karakteriše jakim bolovima, pojavom ulceracija i gangrena na donjim ekstremitetima, a ako se ne leči, sigurno završava amputacijom. Tromboza krvnih sudova sprečava transport kiseonika, a nedostatak kiseonika u tkivu izaziva hipoksičnu povredu praćenu jakim bolom. Bol je mera oštećenja tkiva. Bol nastaje i zbog oštećenja perifernih nerava. Zajedno daju karakterističnu sliku Bürgerove bolesti: stalan bol jakog inteziteta koji iscrpljuje bolesnika, slabi mu volju za odbranom i uvodi ga u konstantni stres visokog intenziteta. Lečenje uključuje apsolutnu zabranu pušenja, čak i boravak u prostoriji u kojoj se puši.

Srce i krvni sudovi su jedinstven sistem koji povezuje ljudsko telo u savršenu funkcionalnu celinu. Mali krvni sudovi dopiru praktično do svake ćelije, a srce pumpa krv koja nosi kiseonik na prvom mestu i sve druge materije koje su potrebne ćeliji. Procenjuje se da ukupno ima oko 200 kilometara krvnih sudova i kroz sve njih u svakom minutu prođe svih 5 litara krvi.

Dnevno, u miru bez fizičkog napora, srce ispumpa oko 8ooo litara krvi. Sada je lakše shvatiti ulogu kardiovaskularnog sistema i koliko je važno da bude zdrav i u funkciji za koju je stvoren. Svaka bolest bilo srca bilo krvnih sudova remeti transportnu funkciju celog sistema, na početku bolesti bez simptoma do potpunog rasula i tromboze krvnih sudova i definitivne smrti ćelije i organa koji mogu biti fatalni za ceo organizam (infarkt mozga i infarkt srca). Bolesti krvnih sudova su na prvom mestu po broju obolelih i na prvom mestu kao uzrok smrtnosti na planetarnom nivou. Opšti tehnološki napredak je promenio kvalitet života i uz modernu medicinu produžio ljudski vek duplo u poslednjih sto godina. Tako je ateroskleroza postala najčešća bolest krvnih sudova vezana za starost i proces starenja.





Bürgerova bolest je jedna od najtežih bolesti krvnih sudova. Ova se bolest suštinski razlikuje od ateroskleroze koja se razvija sporo u starijoj životnoj dobi i napada praktično sve arterijske krvne sudove. Bürgerova bolest napada mlade ljude, brzo se razvija, napada arterije i vene, a često i susedne nerve. Bolest je vrlo teška, a prognoza loša.

Bürgerova bolest krvnih sudova je zapaljenje arterija i vena nepoznatog uzroka. Zahvata pojedine segmente srednje velikih i male krvne sudove nogu, ruku, nerava, retko mozga i srca. Napada mlade muškarce, sve češće i žene, između 20 i 40 godina, uvek pušače. Uzrok je nepoznat, samo se predpostavlja da je uzrok autoimunološki poremećaj, nasleđe i „alergija“ na nikotin. Bolest prolazi kroz nekoliko zapaljenskih faza. Počinje infiltracijom belih krvnih ćelija u sve slojeve zida krvnog suda, zatim nastaje tromboza i potpuno zatvaranje lumena krvnog suda, prestanak protoka krvi i dopreme kiseonika zbog čega tkivo pati i na kraju umire. Klinička slika se karakteriše jakim bolovima, pojavom ulceracija i gangrena na donjim ekstremitetima, a ako se ne leči, sigurno završava amputacijom. Tromboza krvnih sudova sprečava transport kiseonika, a nedostatak kiseonika u tkivu izaziva hipoksičnu povredu praćenu jakim bolom. Bol je mera oštećenja tkiva. Bol nastaje i zbog oštećenja perifernih nerava. Zajedno daju karakterističnu sliku Bürgerove bolesti: stalan bol jakog inteziteta koji iscrpljuje bolesnika, slabi mu volju za odbranom i uvodi ga u konstantni stres visokog intenziteta. Lečenje uključuje apsolutnu zabranu pušenja, čak i boravak u prostoriji u kojoj se puši.






U liječenju su se koristile i još uvek koriste hirurške metode presecanja dela autonomnog nervnog sistema (simpatektomija) koja daje privremeno poboljšanje. Moj stav je protiv takve intervencije jer se privremeno dobija poboljšanje a trajno gubi autonomna i automatska nervna kontrola krvnih sudova, a krajnji ishod je isti. Pokušava se i sa kortikosteroidnom antiinflamatornom i imunomodulatornom terapijom bez rezultata koji bi zadovoljili. Vaskularne hirurške metode premošćavanja ne dolaze u obzir jer su promene rasejane duž krvnih sudova. Sve u svemu, konzervativno lečenje do sada nije dalo rezultate koji bi bili povoljni za bolesnike i koji bi zadovoljili lekare. Uglavnom se sve zavšavalo amputacijama donjih ekstremiteta uz veliku patnju bolesnika.




Znate li koja su vaša prava kao pacijenta? Možda ih ne koristite, a u vašem su interesu

18. aprila 2021. godine obilježavamo Europski dan prava pacijenata, koji je po prvi put uspostavljen 2007. godine.

Ta prava utemeljena su Europskom poveljom o pravima pacijenata, poznatijom kao Rimska povelja, iz 2002. godine. Iste godine je ratificirana u Bruxellesu i tako postala temeljni dokument za reformu zdravstva u zemljama EU. Njezino drugo poglavlje, u kojemu je navedeno 14 prava pacijenata, sastavni je dio Europskog ustava. Ona su prihvaćena kao temeljna ljudska prava koja se moraju poštivati prilikom ostvarivanja zdravstvene zaštite.

Prema Povelji, svatko ima pravo na pristup svim informacijama koje se odnose na njegovo zdravstveno stanje, na zdravstvene usluge, kao i na sam način njihova korištenja, ali i na sve mogućnosti koje pružaju znanstvena istraživanja i inovativne tehnologije. Isto tako, svatko polaže pravo na dostupnost zdravstvenih usluga, sukladno njegovim zdravstvenim problemima. Pacijenti imaju pravo aktivno sudjelovati u odlukama o vlastitom zdravlju, imaju slobodan izbor između različitih postupaka i zahvata, kao i na izbor pružatelja takvih usluga. Važno pravo je povjerljivost vlastitih podataka, a među njima su i oni o našem zdravstvenom stanju i mogućim dijagnostičkim i terapijskim postupcima, kao i zaštita privatnosti tijekom obavljanja pregleda.

U nastavku slijede osnovna prava pacijenta:

PRAVO NA SUODLUČIVANJE
Svaki pacijent ima pravo na sudjelovanje u donošenju odluka o vlastitom liječenju. Pravo na suodlučivanje pacijenta obuhvaća pravo pacijenta na obaviještenost i pravo na prihvaćanje ili odbijanje pojedinoga dijagnostičkog, odnosno terapijskog postupka. Pravo pacijenta na suodlučivanje može se iznimno ograničiti samo kada to zahtijeva zdravstveno stanje pacijenta.

PRAVO NA OBAVIJEŠTENOST
Svaki pacijent ima pravo na potpunu obaviještenost o svome zdravstvenom stanju, uključujući medicinsku procjenu rezultata i ishoda dijagnostičkih ili terapijskih postupaka. Osim toga, pacijenti imaju pravo na informacije o preporučenim pregledima ili zahvatima i predviđenim terminima za njihovu provedbu. Medicinsko osoblje treba na razumljiv način obavijestiti pacijente o mogućim prednostima i opasnostima koje proizlaze iz obavljanja ili neobavljanja preporučenih pregleda ili zahvata.

PRAVO NA PRIHVAĆANJE ILI ODBIJANJE DIJAGNOSTIČKOG I TERAPIJSKOG POSTUPKA
Svaki pacijent ima pravo prihvatiti ili odbiti pojedini dijagnostički ili terapijski postupak, osim u slučaju neodgodive medicinske intervencije čije bi nepoduzimanje ugrozilo život i zdravlje pacijenta ili izazvalo trajna oštećenja njegova zdravlja. Prihvaćanje se izražava potpisivanjem suglasnosti. Slijepa osoba, gluha osoba koja ne zna čitati, nijema osoba koja ne zna pisati ili gluhoslijepa osoba može prihvatiti ili odbiti takav dijagnostički ili terapijski postupak izjavom pred javnim bilježnikom ili dva svjedoka tako da imenuje poslovno sposobnu osobu koja će u njezino ime odlučiti o takvom postupku.

DRUGO STRUČNO MIŠLJENJE
Svaki pacijent može u bilo kojem trenutku zatražiti drugo stručno mišljenje o svome zdravstvenom stanju. Takvo mišljenje, na usmeni ili pisani zahtjev pacijenta, obvezan je dati bilo koji liječnik/stomatolog odgovarajuće specijalizacije, koji prethodno nije bio izravno angažiran u liječenju pacijenta.

PRAVO NA POVJERLJIVOST
Pacijent ima pravo na povjerljivost podataka koji se odnose na njegovo zdravstveno stanje te ima pravo dati usmenu ili pisanu izjavu o osobama koje mogu biti obaviještene o njegovu prijemu u bolnicu i zdravstvenom stanju. Pacijent može pismeno imenovati i osobe kojima zabranjuje davanje tih podataka.

PRAVO NA ODRŽAVANJE OSOBNIH KONTAKATA
Tijekom boravka u bolnici pacijent ima pravo primati posjetitelje, sukladno kućnom redu zdravstvene ustanove i pravo zabraniti posjete osobama koje sam odredi.

PRAVO NA ODRŽAVANJE OSOBNIH KONTAKATA
Tijekom boravka u bolnici pacijent ima pravo primati posjetitelje, sukladno kućnom redu zdravstvene ustanove i pravo zabraniti posjete osobama koje sam odredi.

PRAVO NA PRIVATNOST
Pacijent pri korištenju zdravstvenih usluga ima pravo na uvjete koji mu osiguravaju privatnost.

ZAŠTITA PACIJENATA NAD KOJIMA SE PROVODE ZNANSTVENA ISTRAŽIVANJA
Za uključivanje pacijenata u znanstvena istraživanja ili medicinsku nastavu potreban je izričit pisani pristanak pacijenta. Za poslovno nesposobne ili maloljetne pacijente pristanak trebaju dati njihovi zakonski zastupnici ili skrbnici. Znanstvena istraživanja nad pacijentima moguće je provesti samo ako rizici kojima se izlaže pacijent nisu nerazmjerni mogućim koristima od istraživanja i uz prethodno odobrenje etičkog povjerenstva.

ZAŠTITA PACIJENTA KOJI NIJE SPOSOBAN DATI PRISTANAK
Za pacijente koji nisu pri svijesti, one s težom duševnom smetnjom, poslovno nesposobne ili maloljetne pacijente, suglasnost potpisuje njihov zakonski zastupnik ili skrbnik. Ne bude li zbog hitne situacije moguće pribaviti suglasnost, pacijent će biti podvrgnut dijagnostičkom ili terapijskom postupku samo ako bi zbog nepoduzimanja postupka bio neposredno ugrožen njegov život ili bi pacijentu prijetila ozbiljna i izravna opasnost od težeg oštećenja zdravlja.

PRAVO NA PRISTUP MEDICINSKOJ DOKUMENTACIJI
Svaki pacijent ima pravo na pristup cjelokupnoj medicinskoj dokumentaciji koja se odnosi na dijagnostiku i liječenje bolesti od koje boluje. Osim toga, ima pravo o svome trošku zahtijevati presliku medicinske dokumentacije. U slučaju smrti pacijenta, ako to pacijent nije za života izričito zabranio, pravo na uvid u medicinsku dokumentaciju imat će bračni ili izvanbračni partner pacijenta, punoljetno dijete, roditelj, punoljetni brat ili sestra te zakonski zastupnik, odnosno skrbnik pacijenta.

ODBIJANJE PRIMITKA OBAVIJESTI
Svaka osoba na temelju potpisane izjave ima pravo odbiti primitak obavijesti o prirodi svog zdravstvenog stanja i očekivanom ishodu predloženih i poduzetih medicinskih postupaka.

PRAVO NA NAKNADU ŠTETE
Pacijent ima pravo na naknadu štete, sukladno zakonskim propisima primjenjivima u pojedinim slučajevima.

U svakoj jedinici područne samouprave djeluje Povjerenstvo za zaštitu prava pacijenata koje prati primjenu propisa koji se odnose na zaštitu prava i interesa pacijenata. Smatra li pacijent da mu je povrijeđeno pravo utvrđeno Zakonom o zaštiti prava pacijenata, može o tome usmenim ili pisanim putem podnijeti pritužbu voditelju ili upravi zdravstvene ustanove. Ne bude li obaviješten o mjerama poduzetim u povodu pritužbe u roku od osam dana od dana podnošenja pritužbe ili bude li nezadovoljan poduzetim mjerama, pacijent se može pritužbom obratiti nadležnom povjerenstvu.

Bijeli telefon je besplatni telefon putem kojeg se mogu uputiti pitanja Ministarstvu zdravstva, vezana uz ostvarivanje prava na zdravstvenu zaštitu, iznijeti pritužbe, prijedlozi ili pohvale, provjeriti e-Liste čekanja. Sve pritužbe na rad zdravstvenih radnika ili bilo koju pritužbu vezanu uz ostvarivanje prava iz područja zdravstvene zaštite moguće je javiti na besplatni “Bijeli telefon” Ministarstva zdravstva  033 226-635. Prijava može biti i anonimna.

PRITUŽBE MOGU BITI UPUĆENE I:

  • Povjerenstvu za promicanje i zaštitu prava pacijenata Ministarstva zdravstva
  • Uredu pučke pravobraniteljice
  • Pravobraniteljici za ravnopravnost spolova
  • Strukovnim udruženjima zdravstvenih radnika
  • Zavodu zdravstvenog osiguranja
    Kantona Sarajevo
  • Agenciji za zaštitu osobnih podataka

SLIJEDOM NAVEDENIH PRAVA PACIJENATA PROIZLAZE I OBVEZE I ODGOVORNOSTI PACIJENATA:

  • otkazati liječnički pregled ili pretragu na koju su spriječeni doći
  • dati liječniku potpune podatke o svom zdravstvenom stanju, uključujući prethodna liječenja i lijekove:
  • lijekovima koje već uzima (dobiveni na recept, iz slobodne prodaje, homeopatski pripravci, vitamini)
  • alergijskim reakcijama koje mu izaziva neki lijek (npr. penicilin), hrana ili drugi alergeni
  • navici pušenja ili konzumaciji nekih drugih tvari koje mogu izazvati ovisnost
  • surađivati sa svim zdravstvenim osobljem prilikom pretraga i liječenja
  • pitati ako nisu razumjeli planiranu obradu i liječenje
  • slijediti propisanu terapiju ili obavijestiti ako istu odbijaju

U slučaju nerazumijevanja informacije ili upita važno je da pacijenti zatraže dodatno objašnjenje. Prava pacijenata drugačija su i za vrijeme pandemije koronavirusa. Trenutno nisu svi u prilici dobiti potpunu zdravstvenu njegu kakva im je potrebna.

20 nevjerojatnih načina kako koristiti maslinovo ulje, a nemaju veze s pripremom hrane

Tko god ovo ulje koristi za kuhanje, zna koliko je raznoliko i koliko može poboljšati okus hrane i obogatiti zdravlje.

No jeste li znali da ga možete koristiti i za čišćenje, laštenje pa čak i njegu lica? SIgurno niste, ali vrijeme je da i to naučite. Ne morate naravno pritom koristiti skupo maslinovo ulje, a kako bi vam proces bio još lakši, koristite ga u obliku spreja.

U KUHINJI
1. Zaštitite drveni namještaj, daske rezanje, posude za salatu

Nakon što ste oprali dasku za rezanje, dodatnoj zaštitite premazom od maslinova ulja kako biste prevenirali gubitak boje i pucanje drveta. Pustite da ulje stoji nekoliko minuta i tada ga obrišite krpicom.

2. Sprečava lijepljenje

Kada pripremate jelo u kojem recept nalaže korištenje meda ili maslaca od kikirikija, posude za mjerenje količine prvo premažite uljem kako se smjesa ne bi lijepila.

3. Sjaj za nehrđajući čelik

Malo ulja stavite na krpu i istrljajte posude od nehrđajućeg čelika, tave, sudoper, mrlje od vode i koroziju. završite tako što ćete ispolirati mekanom krpicom.

4. Očistite srebro

Maslinovo ulje neće spriječiti tamnjenje srebra, ali će pomoći da dulje sjaji. Samo malo maslinova ulja je potrebno utrljati na malu krpicu i njome prijeći preko srebra kako bi se usporila oksidacija

5. Odstranite naljepnice

Možete ih se riješiti bez puno muke ako stavite par kapi maslinova ulja na etiketu i ostavite tako 15 minuta. Ona će se lako odlijepiti, a staklo, plastika i drveni predmeti mogu se oprati naknadno kako bi se uklonio ostatak.

U KUPAONICI, SPAVAĆOJ SOBI, ORMARU, HODNIKU…

6. Vratite sjaj lusterima

Očistite lustere koji su bogato okićeni, a kako je većina preparata prejaka za ovu namjenu, možete to napraviti uz pomoć maslinova ulja. Pošpricajte ga maslinovim uljem i lagano krpicom ulaštite.

7. Skinite prsten s ruke

Prsten jednostavno ne možete skinuti s prsta? Namažite prst maslinovim uljem i krpicom uhvatite prsten i polako ga skinite s prista.

8. Oslobodite patentni zatvarač

Vaticu namočite maslinovim uljem i protrljajte po zatvaraču. Polako i nježno ga povucite prema dole.

9. Sjaj za čizme i cipele

Vratite sjaj koži, gumbi i prirodnim materijalim sa samo par kapi maslinova ulja i jednom krpicom. Obrišite naknadno čistom krpom.

10. Kožni namještaj

Ako ga prebrišete krpicom na koju ste stavili par kapi ulja on će opet biti mekan i sjajan.

ZA LJEPOTU
11. Zaštitite britvice za brijanje

Tko ih koristi taj zna da su skupe. Kako bi što dulje trajale, prebrišite ih vaticom na koju ste nakapali par kapi ulja, pustite ih da se osuše prije korištenja.

12. Omekšava tvrdu kožu i hrani ju

Maslinovo ulje je prirodni lubrikant za tvrdu kožu, ali i suhu. Možete ga čak dodati kupkama kako bi koža bila mekanija.

13. Umiruje kovrče

Ako ne možete ukrutiti svoje kovrče, stavite malo maslinova ulja na ruke i prođite kroz kosu. I kosa i ruke će izgledati bolje.

14. Uklanja šminku

Dovoljne su dvije kapi ulja na vatici za uklanjanje šminke i kemikalija koje se možda nalaze na koži. posebno je dobro za uklanjanje maskare.

15. Uklanja tvrdokorne mrlje s kože i kose

Maslinovo ulje će pomoći pri uklanjanju ljepljivih supstanci poput boje i gume iz kose. jednostavno nanesite ulje na mjesto koje želite i polako izvucite prljavu masu maramicom.

Za malo jače mrlje pomiješajte par kapi ulja sa žličicom šećera kako biste dobili gustu masu za čišćenje.

OKO KUĆE
16. Brave koje škripe

Samo par kapi ulja će zaustaviti škripanje kvaka ili vrata.

17. Uklanja mrlje od vode

Ako imate male ogrebotine na drvenom namještaju, stavite na krpicu par kapi ulja i istrljajte. Sve ulaštite čistom krpom.

U VRTU
18. Sprečava množenje komaraca

Malo maslinovog ulja stavite u oluke i tako spriječite razmnožavanje komaraca

19. Zaštitite alat za vrtlarenje

Drveni će alat zaštiti od sušenja i pucanja, a spriječit će i hrđanje metala.

20. Daje biljkama sjaj

Listove biljki možete pošpricati maslinovim uljem kako bi bilo sjajno i čisto.

Ovo stanje visokog krvnog tlaka je teško liječiti, a popraćeno je s drugim bolestima

Promijenili ste način života, uzimate diuretik i najmanje dva druga lijeka za krvni tlak, ali vaš visoki tlak ne popušta ni milimetar na tlakomjeru. To se zove rezistentna hipertenzija. Jednostavno rečeno – vaš visoki krvni tlak teško je liječiti i vjerojatno ima skriveni sekundarni uzrok kojeg tek treba otkriti.

Praćenje i liječenje rezistentne hipertenzije

Dovođenje vrijednosti krvnog tlaka u granice normale započinje na način da liječnik prvo treba ustanoviti obrasce po kojima vaš tlak tijekom dana varira. Ponekad to podrazumijeva 24-satno nadziranje tlaka pomoću holtera ili mjerenje tlaka s kućnim tlakomjerom nekoliko puta dnevno uvijek u isto doba dana.

Liječenje također najčešće uključuje promjenu ili dopunu terapije lijekovima i istraživanje sekundarnih uzroka – zajedno s ključnim promjenama životnih navika, a to su:

  • Uravnotežena prehrana s minimalnim količinama soli
  • Ograničavanje konzumacije alkohola
  • Svakodnevna tjelesna aktivnosti
  • Održavanja zdrave tjelesne težine
  • Upravljanje stresom
  • Redovito uzimanje terapije isključivo prema naputku liječnika. Osobe s rezistentnom hipertenzijom trebaju uzimati prave lijekove u pravim dozama i u pravo vrijeme.