Iako još uvijek ne postoji lijek za multiplu sklerozu, rana dijagnoza bolesti omogućuje pravovremeno uvođenje odgovarajuće terapije kako bi se odgodilo napredovanje bolesti. Dakle, zbog kojih bolesti trebamo biti posebno zabrinuti?

Rana dijagnoza

U svijetu od multiple skleroze boluje čak 2,3 miliona ljudi. Bolest najčešće pogađa mlade ljude, između 20 i 30 godina, potpuno mijenjajući njihove živote. MS je autoimuna bolest koja je progresivna i može dovesti do ozbiljnog invaliditeta. U ovoj bolesti stanice koje bi nas trebale štititi od infekcija uzrokovanih, primjerice, virusima, griješe i uništavaju mijelinske ovojnice živaca. Zato je važno rano dijagnosticirati multiplu sklerozu i započeti odgovarajuću terapiju kada oštećenje stanica još nije tako veliko. Rana dijagnoza i početak liječenja usporit će napredovanje bolesti.

Simptomi

Jedan od najranijih simptoma MS-a su poremećaji vida koji su posljedica retrobulbarnog optičkog neuritisa i promjena koje se događaju na vidnom živcu. Očituju se mutnim i zamućenim vidom, pa čak i naglim gubitkom vida ili sljepoćom oka. Simptomi se mogu pojaviti iznenada, ponavljati ili pogoršavati tokom nekoliko dana. Bolesnici se tada žale na bolove u očnoj jabučici, slika postaje blijeda i manje svijetla. Često je praćen dvoslikom, gubitkom kontrasta i poremećajima raspoznavanja boja. Ako se lijekovi uvedu dovoljno rano, postoji šansa da se sačuva vid.

Jaki grčevi mišića i vrtoglavica

Također ne smijete zanemariti osjećaj kronične slabosti, bolove ili grčeve mišića, koji su najčešći simptomi ranog stadija bolesti. Ponavljajući i bolni osjećaji ukočenosti i grčenja mišića su uznemirujući, a bolovi se obično javljaju u nogama. Također se pojavljuju umor i slabost. Neki pacijenti navode vrtoglavicu i probleme s održavanjem ravnoteže kao prve simptome.

Čak 80% pacijenata žali se na ozbiljne probleme s mjehurom. Osobe s multiplom sklerozom imaju jaku potrebu za čestim mokrenjem i nagon za mokrenjem. Bolest prati i nevoljna i nesvjesna urinarna inkontinencija.

Jedan od ranih simptoma MS-a su i kognitivni poremećaji, česti su problemi s pamćenjem i koncentracijom, a tu su i poremećaji raspoloženja – od razdražljivosti do euforije, kao i žestoki napadi plača i smijeha.

Dijagnostika je važna

Mnogi pacijenti također imaju druge simptome ovisno o tome gdje je u živčanom sistemu došlo do oštećenja. MS može napasti bilo koji dio tijela i bilo koji živac. Stoga postoje pacijenti koji kao prvi simptom mogu navesti oštećenje sluha, epileptični napadaj, grčeve ili drhtanje ruku, poremećaje govora, padanje predmeta iz ruku i pogoršanje rukopisa.

Dijagnostika se sastoji od temeljitog neurološkog pregleda koji pokazuje koji su dijelovi živčanog sistema zahvaćeni. Lumbalnu punkciju nije potrebno raditi u svim slučajevima, čega se pacijenti još uvijek nepotrebno boje – napredak tehnike je toliki da su komplikacije izuzetno rijetke i blage. No, potrebno je napraviti MR glave, a ovisno o dijelu u kojem neurolog sumnja na promjene, i odgovarajućeg dijela kičme. MRI najbolje pokazuje promjene u živčanom sistemu, čak i one koje ne uzrokuju neurološke simptome. Pregledava se i očna pozadina te se rade dodatne pretrage poput testova evociranog potencijala.

Usporavanje progresije bolesti i poboljšanje kvalitete života pacijenata

Najnoviji tretmani za multiplu sklerozu (MS) fokusiraju se na smanjenje učestalosti i težine relapsa, usporavanje progresije bolesti i poboljšanje kvalitete života pacijenata. Evo pregleda nekih od najnovijih i najperspektivnijih tretmana:

1. DMT (Disease-Modifying Therapies) – Terapije koje mijenjaju tok bolesti
Ovi lijekovi su ključni u kontroli MS-a i spadaju u najnaprednije tretmane. Djeluju na smanjenje upale i oštećenja živčanog sustava.

• Ocrelizumab (Ocrevus):

Prvi lijek odobren za primarnu progresivnu multiplu sklerozu (PPMS) i relaps-remitentnu MS (RRMS).

Djeluje tako što cilja B-stanice, koje igraju ulogu u autoimunom napadu na živčani sustav.

Daje se kao infuzija svakih 6 mjeseci.

• Ofatumumab (Kesimpta):

Noviji lijek koji također cilja B-stanice, ali se daje kao subkutana injekcija (ispod kože) jednom mjesečno.

Pogodan za pacijente koji preferiraju samostalno liječenje.

• Siponimod (Mayzent):

Odobren za sekundarno progresivnu MS (SPMS) i RRMS.

Djeluje tako što sprečava imunološke stanice da napadaju živčani sustav.

Uzima se oralno.

• Cladribine (Mavenclad):

Oralni lijek koji se daje u kratkim ciklusima (2 tjedna godišnje).

Smanjuje aktivnost imunoloških stanica koje uzrokuju oštećenje.

2. Rekonstitucija imunološkog sustava (HSCT – Hematopoetske matične stanice)
Ova terapija uključuje intenzivnu kemoterapiju praćenu transplantacijom matičnih stanica kako bi se “resetirao” imunološki sustav.

Koristi se za agresivne oblike MS-a kod pacijenata koji nisu reagirali na druge tretmane.

Rezultati su obećavajući, ali postupak ima visok rizik i nije prikladan za sve pacijente.

3. Novi oralni lijekovi
Ponesimod (Ponvory):

Odobren za RRMS, djeluje tako što zadržava imunološke stanice u limfnim čvorovima, sprečavajući ih da napadaju živčani sustav.

Uzima se jednom dnevno.

Diroksimel fumarat (Vumerity):

Sličan lijeku dimethyl fumarat (Tecfidera), ali s manje gastrointestinalnih nuspojava.

Koristi se za RRMS.

4. Simbiotici i probiotici
Istraživanja pokazuju da mikrobiom crijeva može igrati ulogu u MS-u. Simbiotici i probiotici se istražuju kao dopunski tretmani za modulaciju imunološkog odgovora.

5. Personalizirana medicina
Napredak u genetskim i imunološkim istraživanjima omogućuje personalizirane pristupe liječenju, gdje se terapije biraju na temelju specifičnih karakteristika bolesti kod pojedinca.

6. Eksperimentalni tretmani i istraživanja
BTK inhibitori (npr. evobrutinib):

Istražuju se kao potencijalni tretmani za smanjenje upale u središnjem živčanom sustavu.

Stem cell terapija:

Istražuje se korištenje matičnih stanica za popravak oštećenja uzrokovanih MS-om.

mTOR inhibitori:

Ciljaju stanične procese koji mogu doprinijeti oštećenju živčanog sustava.

7. Simbioza rehabilitacije i farmakoterapije
Fizikalna terapija, kognitivna rehabilitacija i psihološka podrška ostaju ključni dijelovi liječenja MS-a, uz najnovije farmakološke tretmane.

Napredak u liječenju MS-a uključuje sve personaliziranije i ciljanije pristupe, s fokusom na zaustavljanje progresije bolesti i poboljšanje kvalitete života. Ako imate MS, važno je redovito komunicirati s neurolozom kako biste pratili najnovije opcije liječenja koje bi mogle biti prikladne za vas.