Iako još uvijek ne postoji lijek za multiplu sklerozu, rana dijagnoza bolesti omogućuje pravovremeno uvođenje odgovarajuće terapije kako bi se odgodilo napredovanje bolesti. Dakle, zbog kojih bolesti trebamo biti posebno zabrinuti?
Rana dijagnoza
U svijetu od multiple skleroze boluje čak 2,3 miliona ljudi. Bolest najčešće pogađa mlade ljude, između 20 i 30 godina, potpuno mijenjajući njihove živote. MS je autoimuna bolest koja je progresivna i može dovesti do ozbiljnog invaliditeta. U ovoj bolesti stanice koje bi nas trebale štititi od infekcija uzrokovanih, primjerice, virusima, griješe i uništavaju mijelinske ovojnice živaca. Zato je važno rano dijagnosticirati multiplu sklerozu i započeti odgovarajuću terapiju kada oštećenje stanica još nije tako veliko. Rana dijagnoza i početak liječenja usporit će napredovanje bolesti.
Simptomi
Jedan od najranijih simptoma MS-a su poremećaji vida koji su posljedica retrobulbarnog optičkog neuritisa i promjena koje se događaju na vidnom živcu. Očituju se mutnim i zamućenim vidom, pa čak i naglim gubitkom vida ili sljepoćom oka. Simptomi se mogu pojaviti iznenada, ponavljati ili pogoršavati tokom nekoliko dana. Bolesnici se tada žale na bolove u očnoj jabučici, slika postaje blijeda i manje svijetla. Često je praćen dvoslikom, gubitkom kontrasta i poremećajima raspoznavanja boja. Ako se lijekovi uvedu dovoljno rano, postoji šansa da se sačuva vid.
Jaki grčevi mišića i vrtoglavica
Također ne smijete zanemariti osjećaj kronične slabosti, bolove ili grčeve mišića, koji su najčešći simptomi ranog stadija bolesti. Ponavljajući i bolni osjećaji ukočenosti i grčenja mišića su uznemirujući, a bolovi se obično javljaju u nogama. Također se pojavljuju umor i slabost. Neki pacijenti navode vrtoglavicu i probleme s održavanjem ravnoteže kao prve simptome.
Čak 80% pacijenata žali se na ozbiljne probleme s mjehurom. Osobe s multiplom sklerozom imaju jaku potrebu za čestim mokrenjem i nagon za mokrenjem. Bolest prati i nevoljna i nesvjesna urinarna inkontinencija.
Jedan od ranih simptoma MS-a su i kognitivni poremećaji, česti su problemi s pamćenjem i koncentracijom, a tu su i poremećaji raspoloženja – od razdražljivosti do euforije, kao i žestoki napadi plača i smijeha.
Dijagnostika je važna
Mnogi pacijenti također imaju druge simptome ovisno o tome gdje je u živčanom sistemu došlo do oštećenja. MS može napasti bilo koji dio tijela i bilo koji živac. Stoga postoje pacijenti koji kao prvi simptom mogu navesti oštećenje sluha, epileptični napadaj, grčeve ili drhtanje ruku, poremećaje govora, padanje predmeta iz ruku i pogoršanje rukopisa.
Dijagnostika se sastoji od temeljitog neurološkog pregleda koji pokazuje koji su dijelovi živčanog sistema zahvaćeni. Lumbalnu punkciju nije potrebno raditi u svim slučajevima, čega se pacijenti još uvijek nepotrebno boje – napredak tehnike je toliki da su komplikacije izuzetno rijetke i blage. No, potrebno je napraviti MR glave, a ovisno o dijelu u kojem neurolog sumnja na promjene, i odgovarajućeg dijela kičme. MRI najbolje pokazuje promjene u živčanom sistemu, čak i one koje ne uzrokuju neurološke simptome. Pregledava se i očna pozadina te se rade dodatne pretrage poput testova evociranog potencijala.
