Psorijaza je česta bolest (kod oko 2-3% bijelaca), čiji su uzroci vrlo složeni. Genetičke odrednice i hronične, latentne bakterijske ili virusne infekcije te mnogi imunološki, citološki i vaskularni fenomeni igraju važnu ulogu.

Kožna psorijaza

Psorijaza vulgaris je hronična, upalna, recidivna i neinfektivna bolest kože koja pogađa približno 2-4% populacije. Može se dogoditi u bilo kojoj dobi i kod oba spola, a razvoj lezija, između ostalog, ovisi o genetskim, imunološkim i okolišnim faktorima. Iako su provedene brojne studije, uzroci ove neugodne bolesti nisu u potpunosti poznati.

Psorijaza je povezana s povećanom, blagom proliferacijom epiderme, što zajedno s upalom dovodi do promjena na koži različite težine – od diskretnih papularnih lezija do opsežnih žarišta plaka obične ili pustulozne psorijaze. U određene skupine bolesnika mogu se primijetiti promjene u osteoartikularnom sustavu koje značajno pogoršavaju kvalitetu života, a u ekstremnim slučajevima uzrokuju nepovratnu invalidnost.

Pojava psorijaze

Dobro je spomenuti da je psorijaza jedna od najčešćih kožnih bolesti, zahvaća 1-3% stanovništva zemalja umjerenog pojasa. Javlja se podjednako često u oba spola, samo se zglobna psorijaza javlja nešto češće u žena. Može se manifestirati u bilo kojoj dobi – od ranog djetinjstva do starosti. Vrhunac incidencije javlja se u adolescenciji i razdoblju između 50. i 60. godine života.

Uzroci psorijaze

Važnost genetskih faktora u nastanku kožne psorijaze: u približno 30% bolesnika psorijaza se odvija u porodicama, a nasljeđivanje se definiše kao autosomno dominantno s ograničenom penetracijom. Suživot psorijaze kod brata blizanaca u 15-20% slučajeva i kod jednojajčanih blizanaca u 65-70% slučajeva podupire potvrdu sudjelovanja genetskog faktora. Rizik od razvoja psorijaze u zdravoj porodici je 1-2%, kada jedan od roditelja ima bolest – 10-20%, dok kada bolest pogađa oba roditelja, rizik od razvoja psorijaze povećava se na 50-70%.

Ovisno o toku bolesti, postoje dvije vrste psorijaze.

• Tip I – početak bolesti – prije 40. godine starosti, vrhunac incidencije je između 18 i 22 godine. godine života. Primjećuju se uobičajene pojave u porodici, nerijetki recidivi i opsežne lezije kože.
• Tip II – kasni početak – nakon 40. godine, vrhunac incidencije nakon 55. godine. Tip II karakterše niža porodična učestalost i snažan uticaj okidača iz okoline.

Faktori rizika za psorijazu: U svim oblicima psorijaze, veliki intra- i ekstrakorporalni faktori koji mogu pokrenuti ili pogoršati proces bolesti i potaknuti daljnje recidive.

Najčešći okidači su:

• fizički faktori – dermoabrazija, vakcinisanje, opekline, ugrizi insekata, injekcije, hirurške rane, posjekotine, ogrebotine, tetovaže i ultraljubičasto zračenje (UV),
• infekcije – akutne i hronične streptokokne infekcije,
• hronične bakterijske i gljivične infekcije,
• upalne dermatoze – npr. herpes zoster, vodene kozice , akne i seboroični dermatitis ,
• hormonalni faktori – menopauza, pubertet, trudnoća i porod, stres ,
• uzeti lijekovi – kortikosteroidi, litijeve soli, antimalarijali, beta-blokatori, NSAID, inerferon, prehrana, alkohol, cigarete ,
• metabolički poremećaji u obliku uremije ili hipokalcemije (npr. tijekom dijalize),
• HIV / AIDS – Psorijaza je češća i teža kod osoba zaraženih HIV-om.

Kožna psorijaza i druge bolesti

Psorijaza može koegzistirati s drugim bolestima : kod osoba s psorijazom može se primijetiti povećana učestalost kardiovaskularne disfunkcije i metaboličkih poremećaja.

To je povezano sa sljedećim opažanjima:

• • Faktori rizika od psorijaze također su faktori rizika za bolesti srca i metaboličke poremećaje
  • pušenje, prekomjerna težina, stres, dislipidemija;
  • I kod psorijaze i kod bolesti kardiovaskularnog sistema može se primijetiti povećana koncentracija ukupnog holesterola i frakcije LDL, te smanjenje frakcije HDL, porast triglicerida, apolipoproteina i indeksa akutne faze;
  • dokazana je važna veza između gore spomenutih parametara, rizika od srčanih bolesti, preranog razvoja ateroskleroze i težine i trajanja lezija psorijaze;
  • proupalni citokini koji nastaju u upalnom procesu kod psorijaze imaju negativan učinak na kardiovaskularni sistem, metabolizam glukoze, masti i mokraćne kiseline;
  • u pretilih bolesnika brojni su adipociti značajan izvor proupalnih citokina.

    U bolesnika koji pate od psorijaze, sljedeća pojava je češća nego u općoj populaciji:

  • koronarne bolesti i infarkt miokarda,
  • arterijska hipertenzija ,
  • hiperlipidemija s ubrzanim razvojem ateroskleroze ,
  • poremećaji metabolizma glukoze i dijabetes,
  • pretilost,
  • tromboflebitis,
  • plućna embolija
  • moždani udar.

Simptomi psorijaze

Specifične za psorijazu su ravne, crvene i crveno-smeđe papule različitih veličina, jasno odijeljene od okolne kože i prekrivene bijelo-srebrnastim ljuskama. Kad pokušate ogrebati lezije, ljuskice otpadaju, stvarajući tanke ljuskice nalik struganju svijeća, a zatim postaju vidljive sjajna površina (simptom stearinske svijeće) i točkasta krvarenja (simptom Auspitza). Karakteristična obilježje je i razvoj psorijatičnih lezija na mjestu traume kože (Köbnerov simptom).

Ovisno o veličini lezija, razlikuju se:

• tačkasta psorijaza,
• psorijaza plaka,
• zemljopisna psorijaza,
• psorijatična eritrodermija.

Psorijatične lezije mogu zahvatiti sva područja tijela, ali najkarakterističnija mjesta lezija su:

• lakti i koljena,
• ravne površine gornjih i donjih udova,
• lumbosakralno područje,
• torzo,
• ruke i noge,
• dlakavo vlasište,
• kožni nabori,
• noktiju.Psorijatične erupcije su obično simetrične.Psorijazu karakteriše hronični i ponavljajući tok. Postoje asimptomatska razdoblja različitog trajanja. Izmjenjuju se s godišnjim dobima lezija na koži, koje se najčešće javljaju tokom proljeća i jeseni, često pod utjecajem različitih podražaja. Dvije su glavne vrste psorijaze – psorijaza vulgarna i psorijaza pustularna .Obično psorijaza uključuje razne bolesti koje se razlikuju u morfološkoj slici lezija, kao i u mjestu i toku bolesti. Pustularna psorijaza je vrsta kod koje se na koži vide prištići s eritematoznom osnovom.
  

  Psorijaza – kliničke varijante

  
  Kliničke varijante psorijaze:

  1. Mala kvrgava psorijaza (psorijaza guttata) – obično se javlja nakon streptokokne infekcije kod mladih ljudi; papulozne erupcije promjera manjeg od 1 cm vrlo su brojne i simetrično se šire po koži cijelog tijela; lezije kože karakterizira uporni svrbež; Köbnerov simptom vrlo je čest.

  2. psorijaza plaka  – smatra se najčešćim oblikom psorijaze; lezije bolesti koje se pojavljuju na tijelu imaju promjer od nekoliko do nekoliko centimetara; lezije kože imaju karakter infiltriranih žarišta crveno-smeđe boje, prekrivenih ljuskama; uz to, promjene na tjemenu i noktima često koegzistiraju; hronični tok s razdobljima pogoršanja i remisije.

  

  3. Psorijaza vulgarna na rukama i nogama (psorijaza vulgarna palmo-plantaris) – pogađa uglavnom šake i tabane; lezije kože su crvena žarišta, vrlo infiltrirana, sa značajnim zadebljanjem epiderme; uočavaju se brojne pukotine na području lezija kože; nažalost vrlo su otporni na liječenje i otežavaju svakodnevne aktivnosti.

  

4. Inverzna psorijaza (psorijaza inversa) – erupcije kože nalaze se u naborima kože, u području vanjskih genitalija i anusa; eritematozne promjene, blago infiltrirane s laganim pilingom epiderme; u blizini upale često se javljaju iritacija kože, izlučivanje i bolne pukotine na koži.

5. Psorijaza vlasišta (psorijaza capitis) – karakterizirana infiltriranim i crvenim eritematoznim erupcijama različitih veličina; vrlo opsežne promjene mogu se proširiti izvan linije kose do kože čela i zatiljka; piling može biti ozbiljan; lezije su prekrivene debelim, tvrdim, bijelo-sivim ljuskama; nerijetko, bolest prati uporni svrbež; obično se ne događa gubitak kose.

6. erythrodermia psoriatica – naziva se eksudativni dermatitis, koji se javlja spontano ili je uzrokovan okidačima; crvenilo i infiltracija kože cijelog tijela su specifični; opaža se ozbiljan piling epidermisa, posebno oko ruku i stopala; ne rijetko promjene na području noktiju (Beauove linije, obješeni nokti) i vlasišta; mogu se pojaviti svrbež različite jačine i povećana tjelesna temperatura.

7. Psorijaza unguium – promjene noktiju vrlo često prate lezije kože, mogu biti jedini simptom bolesti ili prethoditi pojavi kožnih lezija; ova vrsta psorijaze vrlo često prati zglobnu psorijazu.

Karakteristični simptomi psorijaze noktiju:

• precizne depresije ploče nokta – simptom naprstka,
• subungualne papule vidljive u obliku žutih mrlja na ploči – simptom uljne mrlje,
• intenzivna keratoza, što dovodi do zadebljanja ploče i podizanja slobodnog ruba nokta,
  uzdužno izbrazdanje,
• poprečne brazde – Beauove crte,
• odvajanje slobodnog ruba od matrice,
• promjena boje noktiju,
• zadebljanje, pretjerana lomljivost i lomljivost noktiju

Ukratko