Hepatitis je skupina bolesti kod kojih jetra postaje upaljena. Uzroci su joj različiti. Virusi su najčešći uzročnici hepatitisa. Alkohol ili loša prehrana također mogu uzrokovati upalu. Otkrijte koje su vrste hepatitisa i što je odgovorno za njihov razvoj.
Hepatitis je skupina bolesti jetre koja dijeli upalu jetre s karakterističnim simptomima, poput vrućice, žutice (žutilo kože i beonjača, tamna boja mokraće ), povećana jetra i bolovi pod desnim rebrnim lukom. Popratni simptomi su apatija, umor kao i mučnina, proljev i povraćanje.
Zbog uzroka hepatitisa razlikuju se autoimune, toksične (od kojih je najčešća alkoholna), virusna i bakterijska upala.
Zbog toka upale postoji akutni (iznenadni i brzi) i hronični (karakteriziran sporijim tempom rasta i duljim razdobljem postojanosti opisanih simptoma) hepatitis. hronična upala najčešće je posljedica prethodnog akutnog upalnog procesa ili toksičnog oštećenja jetre.
Autoimuni hepatitis
Autoimuni hepatitis je hronična, upalna bolest jetrenog parenhima koja je posljedica agresije stanica imunološkog sustava na stanice jetre. Razlozi ovog postupka su nepoznati. Često postoji koegzistencija i drugih autoimunih bolesti, uključujući: tiroiditis, ulcerozni kolitis, reumatoidni artritis.
Alkoholni hepatitis
Jetra je organ u kojem se odvija glavno mjesto apsorbiranih otrovnih tvari. Stoga pretjerani kontakt s tim tvarima može dovesti do toksičnih promjena u stanicama jetrenog parenhima sa sindromom simptoma njegovog neuspjeha. Najčešća otrovna tvar koja uzrokuje trovanje jetre je alkohol koji uzrokuje alkoholni hepatitis. Bolest obično pogađa teške alkoholičare.
Blagi oblik bolesti daje jetri priliku da se obnovi. Zauzvrat, teški oblik može dovesti do ciroze jetre, fulminantnog zatajenja jetre, pa čak i do smrti. Da se to ne bi dogodilo, prvo biste trebali prestati piti alkohol. Također je važna visokoenergetska prehrana.
Hepatitis – trovanje drugim toksinima
Osim alkohola, otrovne tvari uključuju i lijekove, pesticide, plinove, hemijsku prašinu, otrovne gljivice, sintetičke, kemijski konzervirane, pljesnive, fermentirane prehrambene proizvode itd. Njihov višak također može dovesti do razvoja upale jetre.
Nealkoholni steatohepatitis
Nealkoholni steatohepatitis (NAFLD) bolest je kod koje se masnoća pohranjuje u hepatocitima, tj. Stanicama jetre. Najčešće se dijagnosticira ljudima koji imaju prekomjernu tjelesnu težinu i pretilost (vjerojatnost pronalaska steatoze iznosi čak 60%), bolesnicima s dijabetesom, posebno tipom II, te osobama s poremećajima lipida (dislipidemija).
Virusni hepatitis
Dvije su vrste virusa koje mogu izazvati upalu jetre:
1. Hepatotropni virusi (kada uđu u tijelo, stanice jetre su prvo zaražene). Trenutno je poznato šest virusnih sredstava koja prvenstveno oštećuju jetru:
virus hepatitisa A (HAV)
virus hepatitisa B (HBV)
virus hepatitisa C (HCV)
virus hepatitisa D (HDV)
virus hepatitisa E (HEV)
virus hepatitisa G (HGV)
2. Virusi koji su odgovorni za druge bolesti, uklj. virusi varicele i herpes zoster, citomegalovirusi, herpes simplex virusi – tip 1 i tip 2 ili virus Epstein-Barr. Oni uzrokuju hepatitis kod nekih ljudi, na primjer kod osoba s oslabljenim imunitetom.
Bakterijski hepatitis – apsces
Apsces jetre je pojedinačna ili višestruka nodularna upala jetre koja sadrži gnojnu tekućinu. Bolest koju uzrokuju piogene bakterije (najčešće su Klebsiella, Streptococcus, Psudomonas i Eschericha coli ).
Apsces jetre obično je komplikacija bakterijske upale u abdomenu. Može biti rezultat sekundarne infekcije prethodnim traumatičnim hematomom ili parazitske ciste. Infekcija se može dogoditi i prodorom bakterija u parenhim jetre kroz limfne žile, kroz krvotok ili iz zaraženih intrahepatičnih žučnih kanala.
Simptomi
- Mučnina
- Umor
- Povraćanje
- Bolni zglobovi
- Proljev
- Povišena tjelesna temperatura
- Malaksalost
- Gubitak apetita
- Bolovi u mišićima
- Svrbež kože
- Žutica
- Tamna stolica
Opis
Skupina virusnih oboljenja jetre među koje spadaju hepatitisi A, B, C, D, E i G te oblik hepatitisa koji je najčešće posljedica zloporabe alkohola, lijekova ili trovanja otrovnim tvarima iz okoliša. Akutna faza bolesti traje oko dva do tri tjedna te se većina pacijenata uspije oporaviti i steći doživotni imunitet. Oko jedan posto pacijenata umire u akutnoj fazi bolesti, a kod jednog dijela se stvara i kronično oboljenje koje može za posljedicu imati cirozu jetre.
Simptomi
Treba napomenuti da često hepatitis ostane neotkriven jer simptomi nalikuju gripi. Među najčešće simptome spadaju malaksalost, bol u zglobovima i mišićima, povišena tjelesna temperatura. mučnina i povraćanje, proljev, gubitak teka i umor. Katkada se javljaju i žutica, svrbež kože te tamna stolica.
Prevencija
S obzirom da je riječ o zaraznoj bolesti preporučuju se mjere zdravstvene zaštite i osobne higijene. Kod loših sanitarnih uvjeta hranu treba kuhati, prokuhavati vodu te guliti koru s voća i povrća. Ne dijeliti žilete, škarice, rašpice, četkice za zube ili igle s nekim tko boluje od hepatitisa. Redovito prati ruke, korištene predmete, posteljinu i odjeću, posebice tijekom prva dva tjedna bolesti kad je mogućnost zaraze najveća. Postoji i mogućnost imunizacije serumskim globulinima te cjepivom protiv hepatitisa.
Liječenje
Najčešće se preporučuje mirovanje i poseban režim ishrane te prestanak konzumacije alkoholnih pića i lijekova koji dodatno opterećuju jetru. Bolničko liječenje je potrebno samo kad postoji velik rizik od komplikacija – kod trudnica, starijih osoba ili bolesnika s drugim kroničnim bolestima.
