Trenutno je u znanstvenoj literaturi relativno malo studija o primjeni fiziološke otopine kao preventivne strategije za infekcije gornjih dišnih putova, ali provedene studije sugeriraju da ispiranje može biti korisna dodatna mjera zaštite u prevenciji zaraze koronavirusom.
U jeku pandemije korona-virusa, provode se brojna istraživanja o djelotvornosti i učincima ispiranja nosa i usne šupljine hipertoničnim otopinama. Fiziološka otopina često se preporučuje kao dodatna nefarmakološka preventivna strategija čišćenja nosnih šupljina uklanjanjem antigena, upalnih medijatora i mikroorganizama kao što su bakterije i virusi.
Metoda ispiranja sluznice fiziološkom otopinom jeftina je i može se izvoditi i kod kuće. Rijetko je popraćena štetnim učincima, iako upotreba hipertoničnih otopina može dovesti do iritacije nosne sluznice i većeg osjećaja žarenja. Trenutno je u znanstvenoj literaturi relativno malo studija o primjeni fiziološke otopine kao preventivne strategije za infekcije gornjih dišnih putova, a provedene studije sugeriraju da ispiranje može biti korisna dodatna mjera zaštite u prevenciji zaraze koronavirusom. Studija objavljena u časopisu International Journal of Immunopathology and Pharmacology sugerira da ispiranje sluznice fiziološkom otopinom ima ulogu u poboljšanju urođenog antivirusnog imuniteta nosne sluznice. Autori ove studije, također upućuju na nalaze prethodnih istraživanja o tome da epitelne, fibroblastne i jetrene stanice pojačavaju antivirusno djelovanje u prisutnosti rastućih koncentracija natrijevog klorida čak i u slučaju infekcije koronavirusom. Međutim, istraživanje nije provedeno na ljudima, nego u laboratoriju.
Do danas, nisu napravljene studije koje posebno istražuju antivirusno djelovanje kloridnih soli na soj virusa COVID-19 u stanicama nosne sluznice. Ipak, autori smatraju da sve dok cjepivo ne postane dostupno, što se očekuje tek u sljedećih 12–18 mjeseci, možemo brzo i učinkovito provesti nefarmaceutske intervencije, uključujući i ispiranje nosa i usne šupljine fiziološkom otopinom. Naime, nos i usta predstavljaju ulazna područja za COVID 19, a fiziološka otopina može smanjiti virusno opterećenje u nosnim šupljinama, dok ispiranje usne šupljine antimikrobnim sredstvima učinkovito smanjuje virusno opterećenje u sekretima usne šupljine. Također, autori upućuju na važnost provedbe kliničkih ispitivanja na velikoj populaciji kako bi se provjerila učinkovitost fiziološke otopine i ispiranja usne šupljine u sprječavanju širenja COVID-19 infekcije.
