Većina ljudi ne razmišlja o krvnom pritisku sve dok se ne susretne s problemima na svojoj koži. Čak i ako vam se čini kako nemate tegobe, trebali biste znati koliko je vaš pritisak, s obzirom da trećina osoba koje imaju viši krvni pritisak toga nije ni svjesna.

Hipertenzija može uzrokovati bolesti srca, mozga, oka i bubrega, odnosno može dovesti do srčanog ili moždanog udara, udar ili pak zadebljanja stijeni krvnih žila (ateroskleroze). Od nje pati barem petina ukupne populacije!

Tko je izložen najvećem riziku?

Ako ste mlađi od 55 godina, tada znajte kako je hipertenzija češća kod muškaraca, no osobe stare između 55 i 64 godine podjednako su pogođene ovom zdravstvenom tegobom, neovisno o spolu. U nešto starijoj skupini (osobe starije od 65 godina), najvećem riziku su izložene žene. Ukoliko netko u vašoj obitelji ima visok krvni pritisak, veća je vjerojatnost da ga imate i vi.

Prekomjerna težina i pretilost te starija životna dob povećavaju rizik pojave povišenog krvnog pritiska.

Što znače određene vrijednosti krvnog pritiska?
Normalna vrijednost krvnog pritiska je 120/80. Gornji (sistolički pritisak) stvara srce pumpajući krv kroz arterije. Donji (dijastolički) pritisak je pritisak u arterijama dok se srce odmara između dva otkucaja. Vrijednosti krvnog pritiska mijenjaju se tijekom dana, kao i kroz dulje vremensko razdoblje, što znači da vrijednosti ne moraju nužno biti iste svakog dana. One će ovisiti o tjelesnoj aktivnosti, stupnju stresa, emocionalnom stanju, dobu dana (ujutro je obično viši nego navečer) i sl.

Osobe s visokim vrijednostima krvnog pritiska imaju šest puta veći rizik obolijevanja od bolesti srca i krvnih žila.

Dijagnoza hipertenzije postavlja se kada je krvni pritisak viši od 140/90 mmHg u mirovanju, kroz dulje vrijeme.

Savjete kako si pravilno izmjeriti krvni pritisak donosi Ana Puljak, dr. med., spec. javnog zdravstva, voditeljica Centra za promicanje zdravlja:

1. Opustite se. Mirno sjedite sa stopalima na tlu.
2. Temperatura u prostoriji u kojoj mjerite krvni pritisak ne smije biti niti previsoka niti preniska.
3. Ruka na kojoj mjerite krvni pritisak mora biti položena na tvrdu podlogu i u razini srca.
4. Pripazite da je “manšeta“ za mjerenje odgovarajuće dimenzije i da je pravilno postavljena.
5. Prije mjerenja nemojte pušiti ni piti crnu kavu.
6. Ukoliko uzimate terapiju, krvni pritisak mjerite prije i nakon uzimanja terapije.
7. Mjerite pritisak najmanje u dva navrata u jednom danu (ujutro i navečer). Svaki put izmjerite pritisak dva puta s razmakom od tri do pet minuta između mjerenja.
8. Zapisujte vrijednosti krvnog pritisaka kako biste mogli izračunati srednju vrijednost kroz odgovarajuće razdoblje.
9. Stanje krvnog pritisaka određuje se računanjem prosječne vrijednosti kroz određeno vremensko razdoblje (mjesec dana), ukoliko ne postoji potreba za odlaskom liječniku prije, radi izmjerenih visokih vrijednosti (2. ili 3. stupanj hipertenzije).

Najsigurnije i najtočnije mjerenje ipak je ono koje obavlja vaš liječnik obiteljske medicine.

Klasifikacija brojčane vrijednosti krvnog pritisaka

Stanje pritiska je optimalno ako je sistolički pritisak manji od 120, a dijastolički manji od 80.
Stanje pritiska je normalno ako je sistolički pritisak manji od 130, a dijastolički manji od 85.
Stanje pritiska je granično ako sistolički pritisak iznosi između 130 i 139, a dijastolički između 85 i 89. U tom slučaju ponovno ga kontrolirajte kroz jednu godinu.
Prvi stepen hipertenzije podrazumijeva sistolički pritisak između 140 i 159, a dijastolički pritisak između 90 i 99. Preporučuje se kontrola za dva mjeseca.
Drugi stepen hipertenzije podrazumijeva sistolički pritisak između 160 i 179, a dijastolički između 100 i 109. U tom slučaju biste trebali kontrolirati pritisak kod liječnika kroz jedan mjesec.
Treći stepen hipertenzije podrazumijeva sistolički pritisak od 180 na više i dijastolički od 110 na više. Preporučuje se liječnička pomoć u roku od jedne sedmice.

Izvor